Intervju: Dragoljub Davidović, gradonačelnik Banje Luke

Banjalučke dnevne novine Glas Srpske su uradile intervju sa Gradonačelnikom Banjaluke Dragoljubom Davidovićem koji u potpunosti prenosim:
Administrativna služba grada je tokom posljednjih nekoliko godina realizovala brojne projekte koji su doprinijeli unapređenju rada i razvoja lokalne uprave. Krajnji cilj svega toga je da lokalna uprava postane javni servis na usluzi svim građanima bez obzira na naciju.
Gradonačelnik Dragoljub Davidović je 20. novembra na svečanoj ceremoniji Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope u Strazburu primio nagradu za promociju prava nacionalnih manjina.
? Dobili ste prvu nagradu za projekat "Odnos grada prema nacionalnim manjinama sa fokusom na socijalnom uključivanju Roma". Šta za grad i nacionalne manjine znači ta nagrada?
U sadašnjem trenutku, kada je BiH, pa tako i grad obuhvatila velika politička kriza, nagrada mnogo znači za grad, jer je to velika afirmacija za Banju Luku. Posebno je nagrada važna, jer ako uzmemo u obzir da smo mi grad iz BiH, a na konkursu su bile zemlje ne samo članice Evropske unije, nego cijele jugoistočne Evrope. Ispostavilo se da je projekat dobar, i to ne samo zbog unapređenja života Roma, nego zbog ostvarenih rezultata u organizovanju svih vidova saradnje i promocije nacionalnih manjina, i da institucije u okviru Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope, prate stanje i tok regulisanja vlasti gradova, pa je tako pomenuti program i nagrađen.
? Koliko je zemalja konkurisalo za nagradu Savjeta Evrope?
Značaj nagrade za projekat "Odnos grada prema nacionalnim manjinama sa fokusom na socijalnom uključivanju Roma" je tim veći što je Banja Luka konkurisala među brojnim gradovima iz šest zemalja. Uputili smo projekat koji podrazumijeva poboljšanje uslova života Roma, socijalizaciju, opismenjavanje, unapređenje uslova za stanovanje, odvijanje kulturnih i sportskih aktivnosti. Naš rad je prepoznat i procijenjen kao najbolji, što je uticalo na afirmaciju samog grada.
Činjenica je da je u razvijenim demokratskim zemljama jedan od standarda po kojima se cijeni neki grad i njegov rad, odnos lokalne uprave prema pripadnicima nacionalnih manjina.
Istina je da ima još mnogo posla koji treba odraditi, ali važno je da smo na pravom putu.
? U čemu se najviše ogleda saradnja nacionalnih manjina i krajiške ljepotice?
Uspostavili smo specifičan model odnosa sa nacionalnim manjinama, koji nema nijedan drugi grad. To se ogleda u funkcionisanju udruženja koja rade u okviru saveza nacionalnih manjina. Ranije su nacionalne manjine radili svako za sebe, pa je bilo razmimoilaženja u mišljenjima i programskim zadacima, tako da smo zajedničkim snagama i razgovorom došli do zaključaka da je najbolje da se udruže u savez, jer samo tako imaju moć i snagu da nešto postignu.
Za grad je najveća afirmacija to što dobro sarađujemo sa predstavnicima manjina i zbog toga oni imaju pozitivan stav prema lokalnoj upravi. Ipak, za njihovo mišljenje treba pitati direktno njih, ali našim zajedničkim radom i Banja Luka je postala ugodniji i ljepši grad, jer oni u svojim matičnim zemljama grad na Vrbasu predstavljaju u lijepom svjetlu.
? Koliko postojanje saveza utiče na očuvanje nacionalne kulture manjina?
Služba grada je nacionalnim manjinama dodijelila prostor za rad, gdje svoje aktivnosti sprovodi 11 zvanično registrovanih udruženja građana, odnosno nacionalnih manjina. Njih vjerovatno ima i više ali nisu registrovani, vjerovatno zbog toga što su malobrojni ili ih takav način rada ne zanima. Ipak, oni zajednički mogu da apliciraju prema vlastima, projektima, i na taj način stvore više mogućnosti za njegovanje tradicije i kulture. Kao savez i u jednom klubu, oni mogu zajednički da sagledavaju svoje potrebe, stvoreni su bolji i novi uslovi za napredak, njegovanje tradicija, kulture, jezika, a imaju i svoje biblioteke. Oni i organizuju kurseve jezika za svoju djecu, kako bi naučili maternji jezik i na taj način ne dozvoljavaju da njihova kultura padne u zaborav bez obzira na to što nisu u svojoj zemlji.
Pripadnici nacionalnih manjina u Banjoj Luci organizuju brojne manifestacije, a u posjetu im dolaze i ambasadori što i te kako Banjoj Luci otvara vrata svijeta.
Primjera radi, Česi organizuju kurseve matičnog jezika za naše studente, što im omogućava studiranje u Češkoj. Italijani organizuju mjesec svoje kulture, a i otvoren je odsjek za italijanski jezik na Filozofskom fakultetu.
To omogućuje lokalnoj vlasti da uspostavi kontakte sa tim zemljama, širi svoje vidike i razvija grad.
? Služba grada je obezbijedila i prostor za rad Udruženja Roma "Veseli brijeg" a na otvaranju su Vas Romi proglasili svojim ambasadorom. Predviđeno je i postavljanje holandske kuće za socijalno ugrožene. Koliko to doprinosi boljem životu pripadnicima te nacionalne manjine?
Ove godine smo obnovili i uredili prostor za rad Udruženja Roma "Veseli brijeg", a kao i za ostale nacionalne manjine, tako je i za njih iz budžeta redovno planirano izdvajanje novca za sprovođenje redovnih aktivnosti. Tamo oni organizuju kurseve jezika, rade na opismenjavanju i očuvanju tradicije.
U sklopu izgradnje infrastrukture, raspisali smo i tender za najpovoljnijeg izvođača radova za izgradnju kuće na Veselom brijegu gdje će biti smješteno sedam socijalno ugroženih porodica.
Međutim, posebno kada su u pitanju Romi, na tom polju ima još mnogo toga da se uradi i unaprijedi kvalitet njihovog života.
? Na lijevoj obali Vrbasa, planirana je izgradnja jevrejskog kulturnog centra. Koliko su Jevreji čekali na izgradnju ovakvog zdanja? Kakva je saradnja sa pripadnicima ove nacionalne manjine, s obzirom na to da na priznanju dobijenom u Jerusalimu piše "gradonačelnik Banje Luke primljen je u red gradonačelnika ujedinjenih u prijateljstvu prema Jerusalimu ..."
Prije Drugog svjetskog rata u Banjoj Luci je živjelo mnogo Jevreja, imali su svoju imovinu, sinagoge, ali je to sve porušeno, tako da je njihov broj sada mnogo manji. Međutim, oni koji su ostali, organizovali su se i na njihovu inicijativu riješeno je da se u Banjoj Luci izgradi jevrejski kulturni centar nakon šezdeset godina, gdje će osim kulturnih aktivnosti oformiti i sinagogu. Oni nisu željeli da se izgradi samo sinagoga, upravo zbog toga što ih ima veoma malo, tako da će biti izgrađen centar u kojem će oni obavljati i vjerske obrede. Da lokalna zajednica ima dobru saradnju sa Jevrejima, pokazala je i izgradnja spomenika žrtvama logora Jasenovac. Taj poduhvat je visoko ocijenjen u svijetu, tako da je naša delegacija bila pozvana na konferenciju gradonačelnika u Jerusalimu, jer su uvidjeli šta i koliko Banja Luka radi na polju saradnje i poboljšanju prava nacionalnih manjina.
Tokom boravka u Jerusalimu uručeno nam je i Patrijarško priznanje i Gramata.
? Nagrada Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope nije jedina koju je u posljednjih nekoliko godina dobio grad na Vrbasu. Koja su još značajnija priznanja dodijeljena Banjoj Luci?
Mnoge su nagrade uručene našem gradu, tako da ih je teško pobrojati i iz raznih su oblasti, što samo po sebi govori da smo uključeni u mnoga zbivanja i da dobro sarađujemo sa drugim gradovima i organizacijama. Naravno da ne radimo sve najbolje i da smo najbolji, ali zato smo ostvarili brojne kontakte sa ljudima iz svijeta, tako, na primjer, naša delegacija će da učestvuje u Novom Sadu na konferenciji mreže balkanskih zemalja čija je članica. Na tom sastanku razmijenićemo iskustva gradova, a na taj način uključili smo se i u evropska dešavanja i zvanična takmičenja u projektima. U posljednje vrijeme za grad je značajna i nagrada "Bikon priznanje" za postignute rezultate u oblasti "Pružanja usluga kroz partnerstvo". To je nagrada koja se odnosi na modele pružanja usluga iz oblasti socijalne zaštite u partnerstvu sa Centrom za socijalni rad i drugim institucijama i nevladinim organizacijama koji su uspostavljeni u gradu. Njegova suština je da pomogne lokalnim administracijama da unaprijede svoj rad i da građanima omoguće lakše ostvarivanje njihovih prava.
Banja Luka je dobila i nagradu "Zlatna ruža turizma" za drugo mjesto u kategoriji najuspješnije mikrodestinacije.
? Prije nagrade dodijeljene u Strazburu, ali i brojnih drugih, Banja Luka nije bila toliko poznata u svijetu po nečemu dobrom, takoreći bila je kao "crna rupa" na karti. Koliko je priznanje Savjeta Evrope doprinijelo da se promijeni pogled na grad?
Prije nego što je ova struktura vlasti došla, činjenica je da Banja Luka nije bila grad o kojem se lijepo pričalo, i Banjolučani nisu bili dobrodošli u svijetu. Takva slika poslata je u svijet najviše zbog incidenata sa džamijom Ferhadijom. Međutim, trebamo uzeti u obzir i da su sada sasvim drugačiji uslovi za rad lokalne zajednice, jer je to bilo vrijeme samo pet godina poslije Odbrambeno-otadžbinskog rata. Osim toga i propaganda je uticala da se u svijet o Banjoj Luci odnesu samo loše slike i predstavljena je kao nesigurno mjesto.
Zbog toga smo prvo pokušali da uspostavimo partnerske odnose sa brojnim gradovima. Tako da danas imamo mnogo gradova partnera među kojima su Kajzerslautern, Sremska Mitrovica, Novi Sad, Bari i Bitont, Grac, Kranj, Moskva, i drugi gradovi.
Prije dvije godine smo bili u situaciji da mi tražimo gradove partnere i da idemo prema svijetu, a sada mnogi traže nas i žele da ostvare saradnju sa nama. Sada smo svrstani u red evropskih gradova i naši sugrađani nemaju problema bilo gdje da dođu. Zbog toga smo i proglašeni za najbolje organizovanu lokalnu zajednicu u kojoj nema ekscesnih situacija, gdje svaki stanovnik živi jednako dobro i loše.
Banja Luka je sada svima interesantan grad za posjete, saradnju, za ugodan život, ali ipak ima još mnogo toga što moramo uraditi i mnogo ciljeva koje treba dostići. Tako da bez obzira na to što smo grad u BiH, u ovakvim političkim prilikama, naš grad ipak izaziva veliko interesovanje.
ant. GRADITELjSKA NAGRADA
? Na Međunarodnom izboru najuspješnijih projekata iz oblasti građevinarstva, koji je održan u Meksiku, Banja Luka je za park "Petar Kočić" dobila treću nagradu u kategoriji infrastrukturnih građevina. Nagrada Vam je dodijeljena u petak. Šta za grad znači ta nagrada?
"Graditeljska nagrada" je priznanje na svjetskom nivou, a sa svojim projektima učestvovalo je više od 30 zemalja svijeta. Prvo smo sa projektima morali da konkurišemo na nivou BiH, pa da uđemo u izbor u Meksiku.
Park "Petar Kočić"je i Odbor za građevinske nagrade "Cemeks" za BiH u maju proglasio kao najuspješniju građevinu u BiH, zbog čega je i stekao pravo učešća na izboru najboljih projekata u Meksiku.
Za mene je ta nagrada isto toliko vrijedna kao da je prva, jer nagrada "Cemeks" se dodjeljuje već 16 godina. Mi smo prvi put učestvovali i odmah smo osvojili prestižno mjesto.
Prvu nagradu dobio je Meksiko, drugu Sjedinjene Američke Države, a treću BiH, a dodijeljeno je 15 nagrada u različitim kategorijama, tako da je pet otišlo u Evropu, osam u Južnu Ameriku i dvije u Sjevernu Ameriku.
Nagrada je posebno važna i zbog toga što je izgled parka "Petar Kočić" mnogo puta osporavan, nekima se sviđalo a nekima nije. Međutim, pokazalo se da je to ipak pravi potez, jer je postao mjesto stalnog okupljanja mladih, brojnih manifestacija koje se održavaju u Muzičkom paviljonu, što je pokazalo i koliko je gradu nedostajao prostor kao što je taj.